Minimalac od 1.000 KM povećao prihode Vlade, a samim time i troškove građana
Od 1. siječnja 2025. godine u Federaciji BiH uvedena je minimalna plaća od 1.000 KM, što je u početku pozdravljeno od strane medija i dijela javnosti kao korak prema „većem standardu radnika“.
Međutim, Udruga gospodarstvenika Brotnjo već tada je upozoravala da će takva odluka, donesena bez istodobnog smanjenja doprinosa i parafiskalnih nameta, dovesti upravo do suprotnog efekta – rasta inflacije, viših cijena i smanjenja realne kupovne moći građana.
Nažalost, to se danas i dogodilo. Povećanje minimalne plaće donijelo je veće punjenje proračuna Federacije, ali je teret tog rasta u cijelosti pao na poslodavce i građane. Cijene u marketima i uslužnim djelatnostima su znatno porasle, a realni standard većine obitelji dodatno je oslabljen. Danas svjedočimo činjenici da se s dvije prosječne plaće mnoge obitelji ne mogu pokriti osnovne mjesečne troškove, dok su cijene mnogih proizvoda veće nego u Hrvatskoj i Sloveniji, zemljama koje imaju daleko viši standard i razvijenije gospodarstvo.
Vlada je obećala smanjenje doprinosa – ali nije ispunila
Nakon pritiska gospodarstvenika, Vlada FBiH je obećala smanjiti stopu doprinosa u dva koraka – prvi 1. srpnja 2025., a drugi početkom 2026. godine.
Prvi korak je doista napravljen, no drugi je stopiran. Time je Vlada jasno pokazala da je glavni cilj bio kratkoročno povećanje budžetskih prihoda, a ne stvarno rasterećenje gospodarstva ili rast produktivnosti.
U praksi to znači da se poslodavci i dalje suočavaju s visokim opterećenjima, dok su radnici sve manje zadovoljni jer rast plaća ne prati rast troškova života.
Ekonomija ne može rasti dekretom – već samo povećanjem produktivnosti
U Brotnju i Hercegovini posluje veliki broj tvrtki koje zapošljavaju domaću radnu snagu i redovno plaćaju sve obaveze. Međutim, ekonomski rast ne može se temeljiti samo na administrativnom povećanju plaća, nego i na stvaranju uvjeta za rast produktivnosti i ulaganja.
Svako povećanje plaća mora biti praćeno povećanjem produktivnosti, kako bi rast bio održiv i zdrav. Trenutno, međutim, svjedočimo suprotnom trendu – povećanju troškova na račun poslodavaca, uz istodobno smanjenu produktivnost u mnogim sektorima. Takva situacija dugoročno vodi do pada konkurentnosti, smanjenja investicija i odlaska radne snage u inozemstvo.
Koliko država zapravo uzima od poslodavca?
Da bi građani bolje razumjeli teret koji snose gospodarstvenici, dovoljno je pogledati strukturu doprinosa:
Na bruto plaću od 1750 KM, poslodavac u državni proračun uplaćuje oko 750 KM kroz doprinose i poreze.
Drugim riječima, za svakog radnika koji na račun primi 1000 KM neto, država uzme dodatnih 750 KM – što znači da radnik od svog rada zapravo dobije tek oko 57% ukupnog troška koji poslodavac plaća.
Cilj Udruge gospodarstvenika Brotnjo je da građani shvate razmjere poreznog opterećenja, jer bi se tek tada mogla voditi realna javna rasprava o tome koliko država uzima, a koliko vraća u gospodarstvo i društvo.
Rješenje: fiskalna disciplina i rasterećenje gospodarstva
Udruga gospodarstvenika Brotnjo podržava povećanje primanja radnika, ali isključivo na temelju smanjenja državnih nameta, poticaja za gospodarstvo i rasta produktivnosti, a ne na temelju prisilnih zakonskih uredbi koje ruše konkurentnost i potiču iseljavanje.
Pozivamo Vladu FBiH da se vrati na obećani put reformi, odnosno:
• nastavi sa smanjenjem stope doprinosa,
• ograniči rast javne potrošnje,
• pojednostavi porezni sustav,
• te stane uz realni sektor koji jedini stvara nova radna mjesta i prihod za državu.
Zaključak
Ako se nastavi praksa umjetnog povećanja plaća bez stvarne ekonomske podloge, građani će sve teže živjeti, cijene će i dalje rasti, a mladi će nastaviti napuštati BiH.
Vrijeme je da se glas gospodarstva čuje jasno i glasno – bez zdravog privatnog sektora nema ni jakog javnog sektora, ni rasta životnog standarda.
Udruga gospodarstvenika Brotnjo
Čitluk, studeni 2025.
